Sveti Evstatije se od davnina pominje kao zaštitnik lovaca i šuma, jer je lov bio njegova velika strast. Predanje kaže da je jednom prilikom, kada je krenuo u šumu, ugledao jelena kome je među rogovima svijetlio krst.

Prišao je životinji bez straha i tada mu se javio bog, te se nakon toga Evstatije sa ženom i oba sina krstio. Kada se nakon toga vratio u šumu, na mjesto gdje je vidio jelena, bog mu se obratio i prorekao mu težak život i stradanje u Hristovo ime, ali i vječnu slavu.

I tako je i bilo - nedugo potom se sa porodicom odselio u Rim gdje se posvetio pomaganju unesrećenim ljudima, ali njegove tragedije su se nizale - žena mu je bila oteta, a sinove su mu napale zvijeri. Evstatije nije znao da su djecu spasli čobani, ali i da je varvarin koji mu je oteo ženu poginuo, te da je ona na bezbjednom.

Uskoro potom, na mjesto cara Trajana dolazi Adrijan koji zahtijeva od Evstatija da prinese žrtve paganskim bogovima. On je to odbio, objasnivši da je hrišćanin, te ga je car kaznio bacivši njega i porodicu među zvijeri. 

I dogodilo se čudo - nijedna zvijer nije htjela da ih povrijedi. Nakon toga, ubačeni su u spravu za mučenje. Kada su ih tri dana kasnije izvadili odatle, bili su mrtvi, ali nepovrijeđenih tijela.

Sveti Jevstatije od pamtivijeka se praznuje kao zaštitnik lova i lovaca. Vjeruje se da se danas valja prošetati po šumama i livadama u njegovu čast jer će tako svakoga pratiti dobra, "lovačka" sreća.

Blic.rs