Istovremeno je realna stopa rasta u prvoj polovini godine bila 4,2%. Takođe, u petak kasno uveče po srednjeevropskom vremenu, globalna kreditna rejting agencija Mudis (Moody's) potvrdila je dugoročni kreditni rejting naše zemlje B1 uz poboljšanje sa pozicije B1 sa „negativnim“ na B1 sa „stabilnim“ izgledom, saopštila je Vladina Služba za odnose sa javnošću.

Ispred Crne Gore po realnom privrednom rastu su Malta sa stopom od 6,4%, Rumunija (5,9%), Irska (5,7%) i Estonija (5,7%).

"Stopa od 5,1% najviša je stopa rasta u našoj zemlji od 2008. godine odnosno od izbijanja globalne krize. Istovremeno, prema zvaničnim podacima, u prvoj polovini 2017. godine, crnogorska ekonomija je ostvarila realni rast od 4,2%, što je takođe jedna od najviših stopa rasta u Evropi", navodi se u saopštenju.

Crna Gora na 5. mjestu

Posmatrano prema potrošnoj metodi obračuna bruto domaćeg proizvoda, ekonomski rast u drugom kvartalu 2017. godine, zasnovan je na rastu potrošnje domaćinstava, promjeni zaliha, visokom učešću bruto investicija u osnovna sredstva u strukturi bruto domaćeg proizvoda, kao i smanjenju neto uvoza roba i usluga u odnosu isti period 2016.godine.

Pozitivne ekonomske trendove u Crnoj Gori, registrovala je i rejting agencija Mudis, koja je potvrdila dugoročni kreditni rejting Crne Gore B1 sa poboljšanjem izgleda za jedan nivo: sa B1 sa negativnog izgledom u B1 sa stabilnim izgledom.

"Ovo poboljšanje, za Crnu Goru temeljeno je na jačanju fiskalne stabilnosti kroz mjere fiskalne konsolidacije; srednjoročnom ekonomskom rastu zasnovanom na realizaciji velikih investicionih projekata u saobraćaju, turizmu i energetici; kao i članstvu u NATO-u i napretku u pregovorima za članstvo u EU. Navedeno poboljšanje, konkretno znači mogućnost povoljnijeg izlaska na međunarodna finansijska tržišta i jačanje međanarodne investicione pozicije naše zemlje", pojašnjavaju iz crnogorske Vlade.

Posmatrano po sektorima, ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, proizvodnji pića, trgovini, turizmu itd.

"Činjenica da je u Crnoj Gori u prvih osam ostvareno preko 10,5% noćenja turista više nego u istom periodu prošle godine, ukazuje na važan doprinos sektora turizma ekonomskom rastu naše zemlje", navodi se u saopštenju

Kako se ovo odražava na nezaposlenost – najveći izazov zemlje?

Snažan ekonomski rast i ukupna ekonomska aktivnosti u Crnoj Gori u prvoj polovini godine, doprinijeli su otvaranju novih radnih mjesta.

"Tako je prosječan broj zaposlenih u zemlji u prvih šest mjeseci povećan za 6.314 u odnosu na isti period 2016. godine. Istovremeno je nastavljen i trend smanjenja nezaposlenosti, smanjujući anketnu stopu nezaposlenosti na 15,1% na kraju II kvartala 2017, dok je administrativna stopa nezaposlenosti u drugoj polovini septembra smanjena na 20,99%", istakli su iz Vlade.

A kako se privredni rast odražava na plate?

"U Crnoj Gori je povećana prosječna neto zarada sa na 509 eura u avgustu. To je nominalno 1,4% više nego u istom mjesecu prošle godine. Prosječna neto zarada u prvih osam mjeseci 2017. je iznosila 510 eura. Povećana je, dakle, i nominalno i realno", pojašnjavaju iz Vlade.

Podsjećaju da je Vlada na početku mandata kao osnovni cilj ekonomske politike definisala održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti bržem sustizanju dohotka po glavi stanovnika i kvaliteta života u razvijenim zemljama.

"Za ostvarenje prethodno navedenog razvojnog cija, Vlada će sprovoditi mjere ekonomske politike usmjerene na jačanje makroekonomske stabilnosti zemlje, kao i mjere za unapređenje konkurentnosti. U tom smislu, mjere fiskalne konsolidacije sadržane u Fiskalnoj strategiji Vlade Crne Gore u kombinaciji sa strukturnim reformama dale su prve rezultate koji govore o povećanju konkurentnosti crnogorske ekonomije. To potvrđuje i Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma na kojem je naša zemlja napredovala za pet mjesta. Takođe, ove mjere dale su i prve rezultate u doprinosu jačanju makroekonomske stabilnosti, odnosno ostvarenju snažnog ekonomskog rasta", ocijenjeno je u Vladi.

Mjere fiskalne konsolidacije su, napominju, konkretno doprinijele ostvarenju budžetskih prihoda od 1,11 milijardi eura u prvih devet mjeseci 2017. što je iznad plana za posmatrani period i 3% više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno su, dodaje se, rashodi budžeta, ispod planiranih.

Odgovornu ekonomsku politiku, ističu u Vladi, prepoznao je i Međunarodni monetarni fond koji je u najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori ocijenio izbalansiranost mjera fiskalne konsolidacije i njihov pozitivan uticaj na fiskalnu stabilnost.

Prvi rezultati ekonomske politike ohrabruju budući da je na skoro svim poljima i u svim parametrima ostvaren je značajan napredak.

"Vlada će i u narednom periodu, u saradnji sa svim značajnim subjektima u društvu, raditi na daljem unapređenju poslovnog ambijenta. To prepoznajemo kao najvažniji uslov za dalji priliv investicija i razvoj realnog sektora, kao najvažnijih generatora održivih stopa ekonomskog rasta i daljeg rasta zaposlenosti, kao jednog od najvažnijih socio-ekonomskih izazova u zemlji.Dosadašnji rezultati još jedan su dokaz da smo na pravom putu", zaključuju iz Vlade Crne Gore.