"Crna Gora ima svega 39 diplomatskih predstavništava - 27 ambasada, osam misija i četiri generalna konzulata. Budžetom Ministarstva za prošlu godinu, za DKP opredijeljeno je dvije trećine od ukupno 17 miliona. To je mala diplomatska mreža sa vrlo skromnim diplomatskim resursima, mreža koja se pokazala dosta fleksibilnom i relativno učinkovitom za sve ovo vrijeme", rekao je Darmanović gostujući u emisiji "Iz pravog ugla" na TV Crne Gore.

Na pitanje da li pojedinci štete ugledu crnogorske diplomatije time što su ili osumnjičeni za neka djela ili akteri nekih afera, Darmanović kaže da je dobar dio slučajeva u procesu, tako da Ministarstvo polazi od pretpostavke nevinosti. Što se tiče Miomira Mugoše, on je veoma dobro obavljao dužnost ambasadora u Sloveniji, ocijenio je crnogorski šef diplomatije. 

Niko iz zemalja u kojima su oni na službi nije postavio to pitanje, naglasio je.

Darmanović je saopštio da će, zbog starosne granice, doći do promjene u ambasadama. Nakon Rima i Ljubljane, po tom osnovu ili zbog isteka mandata, uskoro prestaje mandat našim ambasadorima u Bugarskoj, Rumuniji, Kini i Rusiji.

Pitanje razgraničenja sa Kosovom za Crnu Goru se ne zaoštrava zato što smo ga mi riješili, ponovio je Darmanović. 

"Mi smo ušli u jedan ozbiljni proces razgraničenja i 2015., sa Kosovom potpisali sporazum u čijoj je izradi učestvovala i međunarodna komisija. Što se nas tiče, taj je proces završen", rekao je on.

Mi smo uvijek pokazivali strpljenje i nijesmo željeli to pitanje da stavljamo u prvi plan i nemamo namjeru ni ubuduće, naglasio je Darmanović. 

On je dodao da tek treba da vidimo šta znači promjena komisije na kosovskoj strani.

"U svakom slučaju, Crna Gora tu više ne može mnogo da uradi. To je, prosto, međunarodni sporazum. Kosovo može i ne mora to da ratifikuje, ali mi tu ne možemo mnogo da uradimo", kazao je Darmanović.

Podsjetio je da bi svako otvaranje tog pitanja u Crnoj Gori značilo poništavanje zakona o ratifikaciji usvojenog u parlamentu. 

"Uostalom, nije bilo promjena granica iz bivše Jugoslavije, pa nije ni ovdje. Ne vjerujem da će se nešto mijenjati. Otvoreni smo za razgovore sa partnerima iz regiona, ali vjerujem da će se to pitanje rješavati u kosovskom parlamentu", rekao je Darmanović.

Što se tiče spornog pitanja sa Hrvatskom, privremeni režim na Prevlaci funkcioniše jako dobro.

"Mi nemamo posebnog razloga da žurimo sa rješavanjem pitanja Prevlake ali smo sasvim otvoreni da počeno zajednički rješavanje tog pitanja. Mi smo suviše navikli ovdje u regionu da nam rješenje donese neko drugi. Mislim da zemlje poput Hrvatske i Crne Gore mogu same da nađu rješenje. Ako to rješenje ne mognemo donijeti zajedno, postoji međunarodna arbitraža", rekao je Darmanović.

On je naglasio da Crna Gora i Hrvatska sarađuju sa punom sviješću da imamo pitanje koje treba da se riješi.

Darmanović je, takođe, odgovarajući na pitanje o odnosima sa Rusijom, pčonovio da diplomatski odnosi nikad nijesu prekinuti i da komunikacija, naravno, postoji. 

"Politički odnosi su na vrlo niskom nivou, ekonomski dobri - prema podacima Monstata, ruskih turista ove godine bilo je 8 odsto više i zabilježeno 4% više noćenja, tako da kontakt građana postoji. Njima je, dakle, sasvim jasno da ovdje nijesu ugroženi", naglasio je Darmanović.

Mi smo se, kazao je pojašnjavajući političke odnose s Moskvom, u njihovom fokusu našli ne našom voljom. Podsjetio je da je problem bio naša odlučnost za članstvo u NATO. 

"Došlo je do ruske intervencije u naše unutrašnje stvari, priličnog miješanja u naše izbore. Problem je, dakle, bio što smo željeli sami da donosimo odluke o sebi. Sada je taj proces završen, došlo je do smirivanja retorike. Ja vjerujem da ćemo, u nekom dužem ili kraćem procesu, doći do toga da imamo sasvim normalne odnose", rekao je.

Na pitanje da li će Crna Gora inicirati susret na visokom državnom nivou sa Moskvom, Darmanović odgovara:

"Mi se nijesmo miješali u izbore u Rusiji".