Amfilohije se nada da će ako Bog da i crkva Svetoga Petra na Lovćenu biti obnovljena.

"Nadam da će to sazreti u sveukupnom našem društvu saznanje da je to neophodno. Uputio  sam jedno pismo i gospodinu Igoru Lukšiću, dok je bio premijer, isto tako 2013. i gospodinu (Milu) Đukanoviću dok je bio premijer i sada sam to uputio i sadašnjem  našem premijeru (Dušku) Markoviću. Podsjetio sam ga da se vrati crkva na Lovćenu: neka mauzolej ostane tu, neka to svjedočanstvo jendog vremena i odnosa prema  Njegošu, koji nije njegoševski. Da se Njegoš izvadi iz tamnice. Za one koji ne vjeruju u svece na Lovćenu su sada mošti Njegoševe  i to  izrešetane munjama i gromovima i prebacivane šest puta. Njegoš je po tome jedinstven  u Evropi i svijetu, jer je šest puta njegov grob prekopavan, i nadamo se da će  sedmi put, sedam je sveti broj , da ćemo ga vratiti u svoju crkvicu“, naveo je mitropolit.

Amfilohije je kazao da je Njegoša sustiglo ono od čega se bojao, a to je zlo domaće.

"Zlo domaće  je upravo njega stiglo i danas vi imate Lovćen koji je jedina  planina u svijetu koja je tako zgažena, unižena, ponižena čija je utroba razorena. Jednom sam bio na Lovćenu, poslije 1961. godine, kada sam pješke se popeo na ustoličenje mitropolita Danila. Ostao mi je u duši ondašnji Lovćen, čist . Sa svojim rođakom sam bio na Ivanovim koritima, i bio sam na Lovćenu tragajući hoće li biti mjesta da se ponovo vrati crkva Svetoga Petra. Prošao sam kroz onaj tunel, kažu da su ga sada popravili, ali  tada su one žice bile satrulile, onaj beton  propadao, tih 500 stepenica... imao sam utisak kao da idem u predvorje pakla, neka  mi Bog oprosti“, kazao je Amfilohije gostujući prvog dana festivala „ Ćirilicom“ koji JU Narodna biblioteka Budve organizuje i realizuje u saradnji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore.

Predstavljajući svoju novu knjigu o Njegošu „Žitije svetog mitropolita Petra drugog – cetinjskog pustinjaka i lovćenskog tajnovidca“, Mitropolit je opisao mauzolej  kao „simpatičnu zamisao skulptora  Ivana Meštrovića, uz ocjenu da je u pitanju „vaskrsavanje drevnih egipatskih piramida, mesopotamskih vladara kojima su podizane takve ogromne građevine“.

"Ali to nema nikakve veze sa onim  istinskim, pravim Njegoše. Ali ima sa ideologijom koja je u to vrijeme vladala,  ideologija takozvanog socrealizma, boljševička... Jedna megalomanija  koja proslavlja ljudsku moć, silu, snagu, a čovjeka tu nema, on nestaje. Kao što je nestao Njegoš, nestalo ono što je prema njegovoj mjeri bilo. Daće Bog da se obnovi porušena crkva na Lovćenu“, kazao je mitropolit.

Navodeći da ranije nije primjećivano, Amfilohije je ustvrdio da je „Njegoš je jedan od svetih otaca crkve Hristove“.

"Mnogi se danas čude jednom takvom poimanju Njegoša, pa kažu to mitropolit nešto tamo filosofira. Njegoš je zaista vidio Boga , bez ikakve sumnje. Sva Luča Mikrokozma, njegove male pjesme, njegovo zavještanje, vidi se  da to nije čovjek koji priča po knjigama o Bogu, nego da je sa jedne strane doživio tu najdublju tajnu ljudskog bića – prisustvo božanskog u ljudskoj prirodi, a sa druge strane upoznao je i tajnu zla opakog i otrovnog koji je ugrožava ljudsko biće“, naglasio je Amfilohije.

Osvrćući se na sadašnju Crnu Goru, mitropolit je kazao da mu oproste sadašnji političari, ideolozi nove ideologije.

"To u suštini nije nikakva nova ideologija , kako je kazao jedan od glavnih nosioca dosadašnje ideologije u Crnoj Gori, već je to ideologija neokomunizma. Samo  što je ova sadašnja ideologija odabrala iz komunizma, ono što ga je uništilo i razorilo. Ideja komunizma je u suština hrišćanska ideja o raspodjeli dobara, uzmite djela apostolska, gdje im je sve bilo zajedničko, ali po slobodi, a ne nasiljem. To je tragedija komunizma, što su oni htjeli da stvore raj na zemlji, ali nasiljem. Milioni  ljudskih bića su uništeni, radi budućeg čovjeka, a onda i ono što je građeno, je sagrađeno, bez Boga i protiv Boga“, naveo je Amfilohije

Prema njegovim riječima sve što je građeno bez Boga na ovoj zemlji, ono prije ili kasnije propada.

"Ovdje kod nas je građeno u duhu jedne opake bolesti. Mislili smo da smo je prevazišli. Ona je nazvana od jednog našeg književnika „Brozomora“. Opasnija je od tuberkoloze, kolere, kuge, raka , razara iznutra ljudski um, dušu, srce. Sada se stvorio brak  „titoizma“, nazvanog „brozomora“ sa zapadnoevropskim hedonizmom, kroz povratak drevnorimskom paganstvu, mnogobožačkom poimanju Boga, bez smisla ljudskog života. Ona čuvena rimska izreka „hljeba i igara“ su zapadne vrijednosti kojima streme naši novi ideolozi u Crnoj Gori“, kazao je Amfilohije.

Izvor: Vijesti