CG ne zaostaje za regionom i Evropom po brzini interneta
Ilustracija

Podaci EKIP-a

CG ne zaostaje za regionom i Evropom po brzini interneta

Brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, smatraju u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Britanski cable.co.uk je nakon analize podataka koje je prikupila istraživačka grupa M-Lab, nedavno objavio istraživanje prema kojem Crna Gora ima najsporiji internet od svih zemalja bivše Jugoslavije i nalazi se na 71. mjestu liste od 189 zemalja.

U crnogorskim telekomunikacionim kompanijama smatraju da su rezultati ovog istraživanja vrlo uopšteni.

“EKIP smatra da brzina pristupa internetu u Crnoj Gori nije ništa manja od zemalja u regionu i Evropi, već je u skladu sa trendovima na tržištu elektronskih komunikacija, tako da su korisnicima u Crnoj Gori na raspolaganju sve elektronske komunikacione usluge kao i u zemljama regiona i Evrope”, kazao je Pobjedi izvršni direktor EKIP-a Darko Grgurović.

On tvrdi da operatori u Crnoj Gori, putem različitih tehnologija, korisnicima nude širok dijapazon paketa sa različitim brzinama pristupa internetu, od kojih su pojedine definisane kao brzi i ultra-brzi pristup internetu, a na korisnicima je da shodno svojim potrebama odluče koje će brzine pristupa internetu koristiti.

“Elektronske komunikacione mreže i elektronska komunikaciona infrastruktura u Crnoj Gori omogućavaju da se za pružanje elektronskih komunikacionih usluga primjenjuju najsavremenije tehnologije. Zavisno od tehnologije putem koje se pruža usluga, operatori u Crnoj Gori nude različite brzine pristupa internetu. Korisnicima se putem ADSL-a nude maksimalne brzine do 20 megabita u sekundi (Mb/s), putem WiMAX-a do 20 Mb/s, a putem priključka sa optičkim vlaknima (FTTx) i kablovskih distributivnih sistema (KDSHFC) brzine pristupa internetu do 100 Mb/s”, rekao je Grgurović.

Iz Ministarstva ekonomije je nedavno saopšteno da Crna Gora se, prema posljednjem Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2016-2017, Svjetskog ekonomskog foruma, kada je u pitanju tehnološka spremnost, koja je jedan od 12 stubova Izvještaja o globalnoj konkurentnosti, nalazi na 52. mjestu od 138 zemalja, sa indeksom 4.6.

Iza Crne Gore se nalazi Makedonija na 61. mjestu, Srbija na 70. mjestu, Bosna i Hercegovina na 76, dok su ispred nas Slovenija na 35. mjestu i Hrvatska na 47. mjestu.

“Kada je u pitanju internet propusnost (kb/s/korisnik), koja je u okviru tehnološke spremnosti, Crna Gora se nalazi na 35. mjestu (izvor: International Telecommunication Union, ITU World Telecommunication/ICT Indicators Database). Iza Crne Gore se nalazi Hrvatska na 49. mjestu, Bosna i Hercegovina na 61, Makedonija na 63. mjestu, Srbija na 90. mjestu, dok je ispred nas Slovenija na 20”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Grgurović je podsjetio da je ADSL do skoro u Crnoj Gori bila najzastupljenija tehnologija za pristup internetu.

“Međutim zbog rastućih potreba korisnika i pojave mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža, putem kojih se mogu ostvariti veće brzine pristupa internetu, broj korisnika ADSL priključaka iz godine u godinu opada”, izjavio je Grgurović.

On dodaje da je 2011. godine 78 odsto korisnika interneta imalo ADSL priključak, a samo pet procenata korisnika priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDSHFC mreža.

“Trenutno 48 odsto korisnika koristi priključak ostvaren putem mreža sa optičkim vlaknima i KDS-HFC mreža, a 45 odsto korisnika koristi ADSL priključak. Imajući u vidu da se putem mreža sa optičkim vlaknima mogu ostvariti brzine pristupa i do 1 Gb/s, intenzivan razvoj ovih mreža u Crnoj Gori i znatno povećanje ove vrste priključaka smatramo izuzetno važnim za dalji razvoj tržišta elektronskih komunikacija i društva u cjelini”, poručio je Grgurović.

On je naveo da internet servis provajderi u Crnoj Gori u svojim fiksnim mrežama, samostalno ili u okviru paketa vezanih usluga, nude različite internet pakete u kojima se brzine pristupa internetu kreću i do 100 Mb/s.

“Ovu brzinu pristupa internetu tokom 2016. godine je u Crnoj Gori uveo Telemah, da bi tokom 2017. godine i M-tel i Crnogorski Telekom korisnicima ponudili internet pakete brzine 100 Mb/s. Brzina pristupa internetu od 100 Mb/s se prema Digitalnoj agendi za Evropu i Strategiji razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine smatra ultra brzim pristupom internetu”, naglasio je Grgurović.

Na osnovu podataka EKIP-a iz juna 2017. godine, svega tri odsto korisnika usluga na fiksnoj lokaciji koristi pakete sa maksimalnom brzinom ispod dva Mb/s, koja je Strategijom razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine određena kao najniža brzina fiksnog širokopo jasnog pristupa.

“Posmatrajući stanje na tržištu Crne Gore u poslednjih nekoliko godina vidljivo je da korisnici koriste sve veće brzine pristupa internetu. Pakete sa maksimalnom brzinom 2-30 Mb/s koristi 84 odsto korisnika, dok pakete sa maksimalnom brzinom od 30 do100 Mb/s koristi 13 procenata korisnika”; kazao je Grgurović i dodao da se prema Digitalnoj agendi za Evropu i Strategiji razvoja informacionog društva Crne Gore do 2020. godine brzina 30 Mb/s smatra brzim pristupom internetu.

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.