Na sezonskim poslovima angažovano blizu 6.000 lica sa Zavoda
Ilustracija

Približan nivo kao prošlogodišnji

Na sezonskim poslovima angažovano blizu 6.000 lica sa Zavoda

Na sezonskim poslovima angažovano je blizu 6.000 lica iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, što je približno nivou zapošljavanja iz prošle godine, pišu Dnevne novine.

Inače, planom zapošljavanja sezonske radne snage, za ovu godinu, predviđeno je angažovanje 10.000 osoba sa evidencije nezaposlenih. Unazad šest godina, na sezonskim poslovima Zavod je posredovao u zapošljavanju za oko 10.000 lica godišnje.

Prošle godine taj broj je bio nešto manji, 9.412, a 2015. godine 10.944.

“U svim biroima rada završene su aktivnosti pripreme nezaposlenih lica za sezonsko zapošljavanje, kroz motivisanje i animiranje za ovaj vid zapošljavanja. Naši savjetodavci vode precizne evidencije o nezaposlenima, o poslovima za koje su zainteresovani, njihovim znanjima i vještinama, prethodnim radnim iskustvima i drugim podacima koji ih preporučuju za određeni posao”, kazala je načelnica Odsjeka za rad sa poslodavcima Sonja Ivanović.

Tehnologija rada sa nezaposlenim licima sprovodi se na jedinstven način u svim područnim jedinicama Zavoda. Svako nezaposleno lice ima svog savjetnika, koji ga informiše, savjetuje, motiviše, usmjerava, uključuje u programe aktivne politike zapošljavanja i posreduje u njegovom zapošljavanju.

Za sva nezaposlena lica se radi plan zapošljavanja, koji nastaje kao rezultat dogovora između nezaposlenog i savjetnika, u koji se, pored ostalog, unosi planirana aktivnost koju treba sprovesti u cilju zapošljavanja ili povećanja zapošljivosti nezaposlenog.

Najbrojnije zapošljavanje je uobičajeno iz primorskih opština, njih oko 3.000, ali je ono izraženo i kod nezaposlenih iz sjevernog (1.500 lica) i centralnog regiona (1.300 lica). Najveći broj sezonaca je zaposlen u oblasti ugostiteljstva, na mjestima konobara, kuvara, pomoćnih konobara, pomoćnih kuvara, sobarica, higijeničarki, peračica suđa…

Ivanović objašnjava da poslodavci traže pretežno žensku radnu snagu na poslovima kao što su sobarica, radnica u vešeraju, higijeničarka, peračica suđa…

“I ove godine nešto je slabije interesovanje ženske radne snage sa sjevera i iz centralnog regiona države za rad u sezoni jer žene, ohrabrene pojedinim zakonskim rješenjima, smatraju da im se više isplati da ostvaruju čekanje na našim biroima rada. Sa druge strane, iako poslodavci iskazuju manje interesovanje za muškom radnom snagom, imamo veliko interesovanje ove ciljne grupe za rad u sezoni. Ipak, njima se nude neke druge vrste poslova, kao što su: radnik na plaži, na parkingu, čistači javnih površina, lift boy, ali u znatno manjem obimu”, ističe Ivanović.

U posljednje vrijeme u fokusu Zavoda je usluga posredovanje u zapošljavanju. Poslodavci su prepoznali njen značaj i ovu vrstu usluge sve više traže. Posredovanje omogućava jednostavan, olakšan i brz način zadovoljavanja potreba ponude i tražnje na tržištu rada.

“Na osnovu zahtjeva poslodavaca za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, u biroima rada se organizuje takozvana predselekcija i selekcija, kojima se vrši izbor kandidata u cilju zadovoljavanja iskazanih kadrovskih potreba. Cilj predselekcije je da se putem grupnih razgovora sa više nezaposlenih ustanovi njihovo iskustvo, kompetencije i motivisanost za rad na konkretnom upražnjenom radnom mjestu i da se poslodavcima pošalju kandidati koji ispunjavaju tražene uslove. Selekcije se rade u prisustvu poslodavaca, koji obavljaju grupne ili individualne intervjue sa nezaposlenim licima. Na ovaj način se postiže pozitivan efekat, jer se na jednom mjestu direktno sučeljavaju ponuda i tražnja, te upoznaju obje strane sa onim što se traži i onim što se nudi na tržištu rada”, objašnjava Ivanović.

U cilju razvijanja dobre saradnje sa poslodavcima, Zavod već godinama pažnju posvećuje upravo ovom segmentu, kroz učešće na sajmovima zapošljavanja i okruglim stolovima na temu sezonskog zapošljavanja domaće radne snage.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.