Birališta su otvorena u 8 sati, a prvi preliminarni rezultati se očekuju 12 sati kasnije. Francuzi se odlučuju za jednog od 11 predsjedničkih kandidata.

Izbori se održavaju u vrijeme vanrednog stanja u Francuskoj i u sjenci nedavnog napada na policiju u Parizu. Poslie napada u centru Pariza u četvrtak, u kojem je ubijen jedan, a ranjena dvojica policajca, a i usljed pretnje islamskog ekstremizma poslije napada u protekle dvije godine, kada je nastradalo više od 230 ljudi, glasanje se održava pod izuzetno jakim mjerama bezbjednosti sa više od 50.000 policajaca i vojnika. 

U francuskim prekomorskim teritorijama i departmanima, kao i za francuske državljane u SAD i Kanadi, glasanje je počelo u subotu. 

U prvom krugu izbora, četiri kandidata imaju izgleda da uđu u drugi, odlučujući i obavezni krug, koji će uslijediti dvije nedjelje kasnije, a u kojem će na megdan izaći dva kandidata sa najboljim rezultatima iz prvog kruga. 

Sa 11 predsjedničkih kandidata ukupno - od krajnje ljevice do krajnje desnice - između kojih će se opredijeliti 47 miliona registrovanih glasača, francuski izbori predstavljaju važan test i za Evropsku uniju i za populističke lidere koji priželjukuju njen raspad. 

Ovonedjeljne ankete nagovještavaju, kao najvjerovatniji ishod prvog kruga, da će se nezavisni centristički kandidat Emanuel Makron 7. maja sučeliti s liderkom krajnje desnice Marin Le Pen, mada je proteklih sedmica trka za naslijednika duboko nepopularnog socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda postala dramatično tijesna. 

Makron (39), bivši bankar koji je poslije dvije godine napustio mjesto ministra ekonomije prošlog avgusta da bi osnovao sopstveni nezavisni pokret pod nazivom "U marš!", potukao bi Le Penovu ili bilo kod drugog kandidata u drugom krugu, pokazuju rezultati najnovije ankete koju je sproveo američki institut "Haris interaktiv", dok se s tim predviđanjima podudaraju i prognoze drugih anketa. 

Zbog Makronovog relativnog nedostatka iskustva u državnom upravljanju neki glasači se pitaju smiju li da mu, opredjeljujujući se za njega, u ruke daju francuski nuklearni arsenal, stalno mjesto Francuske u Savjetu bezbjednosti UN, njenu borbu protiv islamskog ekstremizma i ulogu ključnog igrača u međunarodnim krizama. 

Makron sebe predstavlja kao "neprijatelja nacionalizma" i kandidata "otvorene Francuske koja ima svoje interese - bezbjednosne, ekonomske i socijalne, koje želi da brani, ali operiše u otvorenom svijetu". 

Odlazeći iz Olandove vlade, on je sa sobom odvukao i glasače kandidata Socijalističke partije, Benoa Amona, koji ne uživa veliku podršku glasača. 

Najnovije istraživanje javnog mnjenja, međutim, pokazuje da su krajnje ljevičarski kandidat za predsjednika Žan-Lik Melanšon i konzervativni predstavnik desnog centra Fransoa Fijon "rame uz rame", za petama Le Penovoj i favoritu Makronu, dok svi kandidati u završnici upućuju biračima posljednje apele da baš njima daju svoj glas. 

Anketa "Haris interaktiva" danas pokazuje da je Melanšon, koji je od učesnika s neznatnim šansama postao ozbiljan kandidat dijelom zahvaljujući borbenim televizijskim nastupima i mudrom kampanji putem društvenih medija, na ravnoj nozi sa Fijonom što se popularnosti tiče, uživajući podršku 19 odsto birača, prenosi Rojters. 

Njih dvojica za samo tri odsto glasova zaostaju za Le Penovom za koju, prema anketama, namjerava da glasa 22 odsto francuskih ispitanika, dok je Makron, sa 25 odsto glasova koje Francuzi planiraju da mu daju, učvrstio svoj status favorita. 

Fijonov rejting se postepeno popravio nakon što mu je popularnost naglo opala poslije optužbi za nepotizam, a osvrnuvši se na osujećeni ovonedjeljni napad na čijoj su meti mogli biti on i drugi kandidati, ovaj 63-godišnji bivši premijer danas nastoji da sebe što bolje prikaže u svijetlu "čvrstog čuvara bezbjednosti i borca protiv ekstremista", za razliku, kako kaže, od Makrona "čiji je stav po tom pitanju nejasan". 

U međuvremenu, Melanšon upućuje oštre kritike institucijama EU, što sve više zabrinjava investitore kako podrška ovog radikalnom ljevičaru raste, a zalaže se i da Francuska upotrijebi svoj uticaj kako bi sprovela reforme u korist privrednog rasta. 

Melanšonov "plan B" podrazumijeva, ukoliko pregovori o reformi propadnu, da pitanje izlaska Francuske iz EU bude stavljeno na referendum. 

Referendum o članstvu Francuske u EU poslije pregovora s Briselom o vraćanju ključnih ovlašćenja nacionalnim prijestonicama predlaže i Le Pen, koja želi i da se otarasi eura i zagovara još oštriji stav protiv EU, uz nacionalističku retoriku u stilu "Francuska na prvom mjestu". 

"Košmarni scenario" za globalna finansijska tržišta bio bi duel Le Penove i Melanšona u drugom krugu, navode agencije. 

U završnici kampanje koja je puna preokreta bez presedana, a mogla bi da donese još iznenađenja, glasači su buntovničkog raspoloženja i prilično neodlučni, primjećuje AP. 

Kao i Donald Tramp u SAD, francuski populistički kandidati Marin Le Pen i Žan-Lik Melanšon nadaju se "izbornom elektrošoku" koji će ih dovesti na vlast, uslijed gnušanja glasača prema politici, a njihov eventualni neuspjeh u kvalifikovanju za drugi krug bio bi signal slabljenja populističkog talasa koji je zapljusnuo EU s prošlogodišnjih Bregzitom, ocjenjuje američka agencija. 

Istovremeno, urušavanje vladajuće Socijalističke partije i zapanjujući uspjeh Makrona sa centrističkom kampanjom bez podrške neke velike partije, prijeti da okonča poslijeratnu tradicionalnu francusku političku podjelu na ljevicu i desnicu. 

Do objavljivanja rezultata, druga najveća evropska zemlja i treća najjača ekonomija ostaje na raskršću, a njena budućnost u EU - pod znakom pitanja.

Tanjug