Politički život u CG: Vlast bez dobre ideje, opozicija bez pameti
Živko Andrijašević

Smatra Andrijašević

Politički život u CG: Vlast bez dobre ideje, opozicija bez pameti

Naš sadašnji politički život mi veoma liči na prve godine crnogorskog parlamentarizma, u kome je vlast bila bez dobre ideje, a opozicija bez pameti, kaže crnogorski istoričar Živko Andrijašević.

On je deklaraciju o pomirenju Srba i Bošnjaka, koju je najavio jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, ocijenio kao još jednu “propagandnu manipulaciju političke grupacije, čiji skupovi odišu pomirljivošću, ljubavlju i tolerancijom prema svakoj različitosti”.

“To je vrijeme kada je opozicija, potpomognuta tajnom službom jedne države iz regiona, pokušala da vlast osvoji bombama i revolucijom. To je bilo i vrijeme kada se društvo i njegova vladajuća politička elita, kretala unazad, izgubiši svijest o važnosti reformi i modernizacije. Čitav politički život tada se svodio samo na jedan cilj održavanje političke stabilnosti. Ali, slični problemi koje imamo u današnjem političkom životu, mogu imati veće posljedice za sadašnju Crnu Goru nego za onu s početka 20. vijeka”, kazao je Andrijašević za Pobjedu.

On to misli iz razloga što su i najveći društveni problemi rješivi kada imate postojani sistem vrijednosti i kada imate generaciju ili pokret koja ima potencijala da traži rješenja.

“Komunisti su imali prave nazive za takve društvene grupacije, i zvali su ih avangardom i „naprednim snagama“. Hajde da vidimo: koga bismo mi danas mogli smatrati avangardom i naprednom snagom? Prepoznajemo li ko bi mogao pripadati tim snagama u narednih pet do deset godina? Mislim da mi takvu grupaciju nemamo. Za mene je u tome veliki problem Crne Gore. Ali, da ne budem nedorečen: kada kažem da nam nedostaje “nova generacija“, ne mislim na političku generaciju ili politički pokret, već generaciju koja će imati neku novu ideju, drugačije vrijednosne kriterijume i, što je jednako važno, koja će imati znanje i određeni intelektualni kapacitet. Kada budemo imali takvu generaciju, onda će ona u velikoj mjeri uticati i na kreiranje političke elite”, ocijenio je on.

Komentarišući ponovno uvlačenje Njegoša i njegove književnosti u dnevno-političke svrhe, istoričar kaže da su u raspravama govorili političari, od kojih su neki još i naučnici, univerzitetski profesori, pisci.

“I svi oni su o Njegošu govorili kao političari, poneki kao nacionalisti i klerikalci, ugađajući prvenstveno politici kojoj služe. Prihvatam da političari imaju pravo da i na taj način tumače Njegoša ili bilo koga drugog. Oni govore svom biračkom tijelu ili nekome od koga zavise. Razumijem i kada političari u svojim nastupima koriste naučne titule i zvanja, i kada ono što hoće da kažu kao političari, plasiraju kao naučno saznanje”, kazao je Andrijašević.

Problem je, naglašava on, što dio javnosti to prihvata kao naučno mišljenje, a ne kao političku manipulaciju neukih stranačkih aktivista.

“Ako je neko naučnik, onda bi trebalo da zna da pisac ne misli isto što i njegovi književni junaci, ili da se ideologija književnog djela ne može tretirati kao politička istina. Istinitost ideologije se nikada ne dokazuje, jer samim tim što je ideologija, zna se da nije istina. U Gorskom vijencu jedan lik veliča islam i Osmansko carstvo, drugi govori sve najgore o Turcima i islamu, treći zagovara nasilje nad ženama, četvrti ismijava pravoslavno sveštenstvo, peti kritikuje zapadnu civilizaciju… I onda neki političari, u skladu sa stranačkim interesima, izaberu da jedan od njih bude Njegošev alter ego”, ocijenio je istoričar.

Objašnjava i kako bi naučnik mogao da utvrdi da li je Njegoš pobornik genocidnih ideja ili nije.

“Njegoš je državnik, koji je vladao Crnom Gorom 21 godinu. On je vodio njenu državnu i nacionalnu politiku, a napisao je više od hiljadu pisama kao političar i vladar. Analizirajmo Njegoševu vladavinu, političku djelatnost, ratovanje, političku prepisku… Da li je Njegoš državnik ikada planirao ili preduzeo akciju koja je imala za cilj “istragu poturica“? Da li je u ovih hiljadu pisama, od kojih je barem nekoliko stotina upućeno Srbima -nacionalistima i pravoslavcima, ikada priželjkivao nasilje nad stanovništvom islamske vjeroispovijesti ili iskazivao mržnju prema njima? Pisao je o neprijateljstvu prema Turcima, kao okupatorima (što su oni i bili), ali ne i o planiranju zločina protiv bilo kojeg naroda ili bilo koje vjerske grupacije”, kazao je Andrijašević.

Istoričar će, ističe on, na osnovu ovog materijala lako utvrditi da se Njegoš kao vladar i državnik razlikuje od svih svojih književnih likova, kao i da ne dijeli njihove “genocidne ideje“.

“Druga je stvar kako neko doživljava Njegoša čitajući Gorski vijenac, a pri tome vjeruje da jedan od likova govori ono što pjesnik misli. Naravno da svako ima pravo i na takvu percepciju Njegoša, ali je bolje da o njemu sudi na osnovu njegovog vladarskog djelovanja, a ne na osnovu stavova njegovih književnih junaka”, jasan je Andrijašević.

Prema njegovim riječima, moramo prihvatiti da postoje različiti pristupi Njegošu i njegovom djelu, pa time i da postoje različita politička tumačenja Njegoša.

“Razumijem građane islamske vjeroispovijesti kojima ne prijaju neki njegovi stihovi, koji su istina uvredljivi i grubi, a razumijem i one crnogorske pravoslavce kojima ne odgovaraju neka njegova određenja crnogorskog nacionalnog identiteta, ali smatram da je nedopustivo da oni koji pripadaju nauci, politikantski podmeću Njegošu i tumače ga iz ugla svoje partijske ideologije. Oni koji su naučnici, trebalo bi da o kontroverzama koje se tiču Njegoša i njegovog djela raspravljaju naučnim argumentima i oslonjeni na metod nauke kojom se bave, a ne da Njegoša tumače na isti način kao što to čine neobrazovani partijski aktivisti”, kazao je Andrijašević.

On smatra da je Njegoš najveća ličnost crnogorske istorije.

“Neću reći ni najbolja, ni najzaslužnija, ni najmoralnija. Ali je njegovo djelo najveći doseg stvaralaštva i mišljenja na našem prostoru, pa i mnogo šire. Mogu nam se ne dopadati neki stihovi ili njegovo političko djelovanje, ali on je na vrhu Crne Gore. Da me pitate ko je najuzornija ili najzaslužnija ličnost crnogorske istorije, ne bih ga svrstao ni među prvih deset”, mišljenja je Andrijašević.

Pored ovih “njegoševskih kontroverzi”, svjedoci smo i brojnih identitetskih kontroverzi savremenog crnogorskog društva.

“Činjenica je da imamo brojne identitetske kontroverze, što je možda i razumljivo za društvo sa istorijskim iskustvom poput našeg, ali mislim da one predugo traju. Mi, očigledno, nemamo odgovor na ove kontroverze ili ne umijemo da ih razriješimo, a možda i ne postoje dileme crnogorskog identiteta, već postoje dva identiteta. Mislim da bi značajno bilo da identitetska grupacija koja je najdominantnija i brojčano i politički, pokaže ozbiljniju posvećenost ovim fenomenima, ali da im ne pristupaju kao problemu svoje nacije, već kao problemu svoje države”, kazao je istoričar.

Smatra da je najvažnije da se sve identitetske kontroverze tretiraju kao problem državne i društvene stabilnosti, a ne kao problemi između nacionalnih ili vjerskih identiteta.

“U rješavanju ovih problema, neminovno će biti da svi učine izvjesne kompromise, i to kompromise koji su rezultat uvažavanja realnosti i težnje za održivošću ovakve Crne Gore. Mnogi od nas bi voljeli da možemo nametnuti rješenja koja odgovaraju našem identitetu, i koja su čak pravedna i utemeljena, ali je mnogo važnije da su održiva. Ako nijesu održiva, onda je nevažno da li su utemeljena. Moramo se opredjeljivati za rješenja koja mogu da funkcionišuikojagarantuju ostvarivanje interesa koji nam je najvažniji. Svako mora biti svjestan svojih mogućnosti, bez obzira što mu istorija ili tradicija daju za pravo. Najbolje je da se to shvati na vrijeme”, poručuje istoričar.

On je deklaraciju o pomirenju Srba i Bošnjaka, koju je najavio jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, ocijenio kao još jednu “propagandnu manipulaciju političke grupacije, čiji skupovi odišu pomirljivošću, ljubavlju i tolerancijom prema svakoj različitosti”.

“Znam da je i ranije bilo sličnih deklaracija, kao one namijenjene pomirenju Crnogoraca i Srba. Takve inicijative su smiješne i neozbiljne, i mislim da ne mogu imati nikakvog efekta”, poručio je Andrijašević.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.