Međunarodni tim stručnjaka proučio je skoro 400 varijeteta paradajza, od savremenih do najstarijih sorti, kako bi utvrdili šta se dešava sa najpopularnijim svjetskim voćem, jer paradajz to i jeste - voće.

Oni su utvrdili da je višedecenijsko uzgajanje što većeg i što otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 13 hemikalija koje utiču na njegov prepoznatljivi ukus. Na gubitak ukusa uticale su specifične genetske promjene ove biljke.

Stručnjaci navode da bi proizvođači sjemena mogli lako da postignu da paradajz iz supermarketa ponovo bude ukusan, a sve što je potrebno da urade je da primijene tehniku ukrštanja sorti.

Proces bi bio sličan prirodnom oprašivanju biljaka, samo što bi se odvijao u laboratorijama. Naučnici bi miješali savremene sorte paradajza sa starim soratama i izdvajali biljke koje su najbliže onome što žele da postignu.

Posle nekoliko generacija, rezultat bi bio ukusniji paradajz, napravljen bez, za neke, spornog rada na genima.