Kako pada snijeg i kako nastaje sniježna pahulja?
Ilustracija,foto:Profimedia

Kako pada snijeg i kako nastaje sniježna pahulja?

Kakva se nauka krije iza snijega? Šta je proteklog dana padalo iznad grada, po čemu se razlikuje od kiše i leda? Objašnjavamo kako nastaje jedna sniježna pahulja i koliko će raznih meteoroloških okolnosti ponovo morati da se uskladi da bi se ona formirala u oblacima.

Snijeg je oblik vode u čvrstom stanju čija se kristalizacija odvija u atmosferi, pa iako je njegova hemijska formula H20, ista kao kod vode ili leda, prilično se razlikuje od susnježice i ledene kiše.

Kišne kapi, nastale kondenzovanjem vodene pare u oblacima, mogu se zbog niske temperature tokom pada zamrznuti i pretvoriti u susnježicu i led, ali tako nastale zaleđene čestice nisu snijeg i razlikuju se od sniježnih pahulja po svom obliku i strukturi.

Ključni razlog za to je što pahulje nastaju već u oblacima, gdje se sniježni kristali formiraju direktno iz vodene pare. Pahulje mogu biti sačinjene od jednog ili više spojenih kristala, dok se pri višim temperaturama grade od velikog broja kristala i na zemlju padaju u sniježnim grudvicama.

Svaki sniježni kristal je zapravo kristal leda, tako da njegovu geometriju određuje geometrija molekula vode koji je sastavljen od jednog atoma kiseonika i dva atoma vodonika, međusobno razmaknuta za 105 stepeni. U ledu se molekuli vode vezuju u nizove pravilnih šestougaonih prstenova, pa led ima heksagonalnu kristalnu rešetku.

Elementarna ćelija kristala leda je u obliku šestostrane prizme, geometrijskog tijela sa dva šestougla u osnovama i šest pravougaonika u omotaču, u čijim se tjemenima nalaze molekuli vode. Rast sniježnog kristala počinje u oblaku superzasićene vodene pare tako što se molekuli vode kondenzuju oko sićušne čestice prašine i obrazuju šestostranu prizmu na koju se dodaju novi slojevi molekula.

Isprva, dok je kristal malih dimenzija, on raste sporo i čitava rešetka zadržava isti oblik. Kako sniježni kristal postaje sve veći, njegovih šest uglova bivaju sve više razmaknuti i sve više okruženi superzasićenim vazduhom, tako da uglovi počinju da rastu za nijansu brže od ostatka kristala.

Zbog ove male razlike u brzini na uglovima, šestougaoni kristal počinje da se grana u šest krakova. Okolni atmosferski uslovi su praktično isti za sve krake, tako da oni rastu približno na isti način i istom brzinom. Zato sve sniježne pahulje imaju šest međusobno identičnih krakova.

Izvor:RTS

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.