"Došli smo do zaključka da je nemoguće doći do konačne dijagnoze o njegovoj bolesti", rekao je u petak Luis van Tilborg koji je dva dana vodio seminar stručnjaka, među kojima su bili psihijatri, o umjetnikovoj bolesti.

Stručnjaci su pokušali da pronađu objašnjenja na osnovu sadašnjih znanja iz psihijatrije o psihotičnim krizama umjetnika koji su doveli do njegovog samoubistva 27. jula 1980. godine u blizini Pariza.

"Van Gog je prije događaja sa uhom vjerovatno imao bipolarni afektivni pomećaj", rekao je Van Tilborg.

Van Gog je sebi odsjekao uho poslije svadđe sa umjetnikom Polom Gogenom u decembru 1888. godine. Poslije tog događaja njegove krize su postale češće, dodao je naučnik.

Prema njegovim riječima, Van Gog je posle toga nastavio da slika ali sa sve većim strahom da će imati još neku psihotičnu epizodu. Njegovo stanje se dodatno pogoršalo konzumiranjem alkohola, posebno apsinta.

"Vjerovatno je kombinacija svih tih faktora dovela do njegovog samoubistva", rekao je Van Tilborg.

Vinsent van Gog (1853-1890) je jedan od najvećih slikara postimpresionizma i jedan od najcenjenijih slikara uopšte.

Slikar je i začetnik kolorističkog ekspresionizma, željeći da crvenom i zelenom bojom, kako je sam jednom rekao, "izrazi strašne strasti ljudske duše".

Najpoznatija Van Gogova djela su "Ljudi koji jedu krompir" (1885), "Suncokreti"(1888), "Žitno polje i čempresi", "Zvijezdana noć", "Crveni vinograd", "Noćni kafe", "Umjetnikova spavaća soba u Arlu", "Autoportret" i "Portret doktora Gašea".

Beta.rs