Ovaj praznik uspomena je na smrt Bogorodice i vjernici ga slave 28. avgusta kada se završava i post koji traje 14 dana.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao.

Proslavljanje Velike Gospojine pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.

Presveta Bogorodica je, prema vjerovanju, zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Takođe, vjeruje se da bilje i trave ubrane na Veliku Gospojinu imaju izuzetno ljekovita svojstva. Beru se borovnice i ljekovite trave, a vjeruje da se će one donijeti zdravlje i blagostanje svima u domu.

U prošlosti su održavana bdenija u hramovima, ili nad izvorima vode i tada su izgovarane molitve za ozdravljenje od kostobolje i očnih bolesti.