Voda čini oko 60% ljudskog tijela i neophodna je za održavanje svih životnih funkcija. Povećan gubitak vode i elektrolita iz tijela može biti uzrokovan povišenom tjelesnom temperaturom, prolivom, povraćanjem i povišenom temperaturom vazduha.

U tom slučaju dolazi do dehidracije koja može izazvati niz zdravstvenih problema.

Ljudi koji inače ne piju mnogo vode tako su izloženi riziku od oboljenja bubrega, poremećajima mentalnih funkcija, probavnog sistema, pa čak i srčanih bolesti.

Normalno je da tijelo mokraćom, znojenjem, fekalijama i disanjem izgubi oko 2,5 litre vode i to je najmanja količina koju bi trebalo nadoknađivati.

Početak dehidracije obično je obilježen suvoćom u ustima i žeđi, a uskoro se javlja suvoća i povišena temperatura kože, umor, vrtoglavica i grčenje u rukama i nogama. Dalje postupno može doći do crvenila lica, tamnožute boje urina, udubljenosti očiju, mučnine i povraćanja, ubrzanog rada srca i plitkog disanja te mnogih drugih tegoba.

Dnevno bi trebalo piti najmanje 2 litra vode, i to prije nego osjetimo žeđ. Dobro je piti i sportske napitke jer su oni mnogima ukusniji od same vode, a treba izbjegavati pića s mnogo šećera i gazirane napitke. U nepoželjna pića spadaju alkohol, pića koja sadrže kofein...

Najbolje je vodu piti tokom cijelog dana u manjim količinama. Za vrijeme velikih ljetnih vrućina preporučljivo je popiti čašu i po vode svakih pola sata. Ako ste na poslu najbolje je da uz sebe imate čašu ili flašu s vodom te ćete instiktivno piti vodu. Ukoliko ste pak na otvorenom preporučuje se nošenje flaše s vodom. 

Neophodnu vodu možete svom organizmu obezbijediti i unosom voća i povrća sa visokom koncentracijom vode. Stoga neka vaš izbor budu lubenica, dinja, marelica, paradajz i krastavac. U njihovom sastavu ima od 80% pa do 95% vode.